Uvod: Od brojnih perinatalnih čimbenika relevantnih za procjenu stanja djeteta po rođenju, izdvojeni su gestacijska dob, vrijednosti Apgar-skora u 1. minuti i u 5. minuti te pH arterijske krvi po rođenju kao mogući pokazatelji prognoze kvalitete života ispitivane djece kasnije. Materijali i metode: U istraživanje je uključeno 81 dijete koje je bilo liječeno na Odjelu intenzivnog liječenja KBC Rijeka, Klinike za pedijatriju, u razdoblju od kolovoza 2013. do kolovoza 2014. Prvi dio istraživanja je retrospektivna studija u kojem su podatci o djeci vađeni iz povijesti bolesti ,dok je drugi dio istraživanja prospektivna studija gdje se prikupljanje podataka vršilo putem Pedijatrijskog upitnika o kvaliteti života (PedsQL) – dojenačka skala kojeg su roditelji ili skrbnici ispunjavali. U obradi podataka korišteni su Kolmogorov-Smirnov test, neparametrijski Wilcoxon Matched Pairs test, neparametrijski Mann-Whitney test, parametrijski T-test, Pearsonov te Spearmanov koeficijent korelacije. Rezultati: Istraživanjem je dokazano da postoji statistiĉki znaĉajna razlika u prosječnim vrijednostima Apgar-skora u 1.minuti mjereno prema gestacijskoj dobi odnosno da lošije vrijednosti Apgar-skora imaju djeca rođena s ≤ 37 tjedana gestacije. Analizom upitnika o kvaliteti života dobili smo podatke da djeca imaju najvećih poteškoća sa kognitivnim funkcioniranjem te emocionalnim funkcioniranjem. Nadalje, nema dokazane statistiĉki značajne razlike između kvalitete života u djece rođene u ranoj gestacijskoj dobi ili sa lošijim vrijednostima Apgar-skora u 5. minuti. Rasprava: Istraživanje je provedeno na djeci do 12 mjeseci života i putem roditeljskog izvješća ĉime im se pokušala utvrditi kvaliteta ţivota u kasnijoj životnoj dobi. Rezultati našeg ispitivanja podudaraju se sa onima iz literature. Zaključak: Potrebna su daljnja i opsežnija istraživanja povezanosti razliĉitih perinatalnih ĉimbenika sa kvalitetom života kasnije u djece.