prikaz prve stranice dokumenta Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke
  Preuzmi
PDF 1.29 MB
Znanstveni rad - Prikaz slučaja
Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke
Medicina Fluminensis, 52 (2016), 3; 421-423. https://doi.org/10.21860/52;3_421
Mustać, Elvira; Carović, Franjo; Aničić, Josip; Tomasić, Matea; Beram, Lucija

Citirajte ovaj rad

Mustać, E., Carović, F., Aničić, J., Tomasić, M. i Beram, L. (2016). Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke. Medicina Fluminensis, 52. (3), 421-423. doi: 10.21860/52;3_421

Mustać, Elvira, et al. "Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke." Medicina Fluminensis, vol. 52, br. 3, 2016, str. 421-423. https://doi.org/10.21860/52;3_421

Mustać, Elvira, Franjo Carović, Josip Aničić, Matea Tomasić i Lucija Beram. "Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke." Medicina Fluminensis 52, br. 3 (2016): 421-423. https://doi.org/10.21860/52;3_421

Mustać, E., et al. (2016) 'Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke', Medicina Fluminensis, 52(3), str. 421-423. doi: 10.21860/52;3_421

Mustać E, Carović F, Aničić J, Tomasić M, Beram L. Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke. Medicina Fluminensis [Internet]. 01.09.2016. [pristupljeno 21.07.2024.];52(3):421-423. doi: 10.21860/52;3_421

E. Mustać, F. Carović, J. Aničić, M. Tomasić i L. Beram, "Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke", Medicina Fluminensis, vol. 52, br. 3, str. 421-423, Rujan 2016. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:698259. [Citirano: 21.07.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:698259
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke
Naslov (engleski)Case report of the secondary breast angiosarcoma
AutorElvira Mustać
AutorFranjo Carović
AutorJosip Aničić
AutorMatea Tomasić
AutorLucija Beram
Autorova ustanovaSveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
(Katedra za opću patologiju i patološku anatomiju)
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Patologija
Sažetak (hrvatski)
Cilj: Sekundarni angiosarkom dojke rijetka je ali ozbiljna dugoročna komplikacija karcinoma dojke kod pacijenata koji su liječeni poštednim kirurškim zahvatom i radioterapijom. Prikazan je slučaj pacijentice kojoj se sekundarni angiosarkom pojavio sedam godina nakon radioterapije uz naglasak na ulogu pažljivog histološkog pregleda tih tumora. Prikaz slučaja: Pacijentici staroj 66 godina kojoj je 2006. godine dijagnosticiran invazivni duktalni karcinom dojke učinjen je konzervativni kirurški zahvat i odstranjen je limfni čvor čuvar (pT1c, pN0). Postoperativni tretman uključivao je radioterapiju i endokrinu terapiju. Sedam godina nakon radioterapije, 2013. godine pacijentica je primijetila purpurno crveno mjesto na koži u ozračenom području desne dojke. Patohistološka dijagnoza promjene je angiosarkom. Zaključak: Razvoj sekundarnog angiosarkoma dojke povezan je s radioterapijom (RIA) i kroničnim limfedemom (Stewart-Treves sindrom nakon latentnog perioda od 4 do 8 godina). Zbog njegove rijetkosti i naizgled bezopasne prezentacije, jer se često radi o bezbolnoj promjeni nalik modrici na koži, pacijenti i liječnici često zanemaruju početne simptome, što vodi kasnom postavljanju dijagnoze. U vrijeme postavljanja dijagnoze pacijenti često imaju lokaliziranu bolest koja je ograničena na dojku, ali s multifokalnim rastom.
Sažetak (engleski)
Aim: Secondary angiosarcoma of the breast is a rare but severe long-term complication of breast carcinoma treated with breast-conserving surgery and radiotherapy. We report here a case which occurred seven years after radiotherapy to highlight the awareness of the disease and the role of careful histological evaluation of these tumours. Case report: The 66-year-old patient with right breast infiltrating ductal carcinoma in December 2006. She underwent conservative breast surgery and sentinel lymph node dissection (pT1c, pN0). Her postoperative treatment included radiotherapy and endocrine therapy. Seven years after the radiotherapy (2013), the patient noticed a purplish spot in the skin of the previously irradiated field of the right breast. The histopathology reviewed a diagnosis of angiosarcoma. Conclusion: The development of secondary angiosarcoma has been linked to radiotherapy (RIA) and chronic lymphedema (Stewart–Treves syndrome) after median latency period of 4–8 years. Because of their rarity and seemingly harmless presentation, frequently comprising painless and bruise like skin lesions, both patients and doctors often neglect the initial symptoms and diagnosis is delayed.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Prikaz slučaja
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaMedicina Fluminensis
Brojčani podacivol. 52, br. 3, str. 421-423
p-ISSN0025-7729
DOIhttps://doi.org/10.21860/52;3_421
URN:NBNurn:nbn:hr:184:698259
Datum objave publikacije2016-09-01
URL dokumentahttp://hrcak.srce.hr/163938
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-04-20 16:48:02