Uvod: Sestrinstvo je profesija s visokom razinom stresa. Mnoga istraživanja povezala su profesionalni stres s negativnim učinkom na zdravlje medicinskog osoblja. Nije u potpunosti poznato kolikom mjerom stres utječe na pojavu određenih bolesti, ali je svakako jedan od uzroka koji dovodi do nepravilnog načina života i prehane te do nastanka oboljenja. Pretpostavka ovog istraživanja je da stres na radnom mjestu utječe na opće zdravstveno stanje i zdravstvenu sposobnost medicinskih sestara. Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je prikazati, na temelju izdatih uvjerenja nakon pregleda 30 medicinskih sestara u Domu zdravlja, koliko stres utječe na radnu sposobnost i pojavu psihosomatskih oboljenja. Ispitanici i metode: U istraživanju je bilo uključeno 30 ispitanika, to jest medicinskih sestara zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, koje su odabrane slučajnim odabirom. Metoda istraživanja bazira se na obradi podataka, koji su uzeti iz kartona medicinskog pregleda i laboratorijskih nalaza, koje je utvrdio specijalista medicine rada nakon što je pregledao sve ispitanike. Iz laboratorijskih nalaza uzeti su podaci: sedimentacija eritrocita (mm/36 ks), koncentracija hemoglobina izražena u g/L, broj eritrocita (x1012/L), broj leukocita (x109/L) i koncetracija glukoze u krvi izražena u mmol/L. Iz kartona ispitanika su uzeti podaci o godištu ispitanika, visini, težini, godinama radnog staža, pulsu, krvnom tlaku, vidu i urednosti EKG-a. Rezultati: Analizom dobivenih rezultata utvrđeno je da najveći postotak ispitanih medicinskih sestara boluje od visokog krvnog tlaka i pretilosti. Također je vidljiva i povezanost tih dviju dijagnoza jer 50% ispitanika koji boluju od pretilosti boluju i od hipertenzije. Zaključci: Dobiveni rezultati ukazuju na povezanost pojave dijagnoza pretilosti i hipertenzije sa stresnim faktorima radnog mjesta medicinskih sestara. Dobiveni rezultati su dobri budući da je svih 30 ispitanika dobilo uvjerenje da je zdravstveno sposobno.