Rak jajnika je maligna bolest koja zahvaća 1/70 žena tijekom života i smatra najsmrtonosnijim zloćudnim tumorom ženskih spolnih organa jer od njega umire 1 % žena. Karcinom ovarija je peti po redu uzrok smrti povezanih sa malignom bolesti u žene. Točan uzrok nastanka raka jajnika ostaje nepoznat u većini slučajeva, no poznati su rizični čimbenici poput rađanja u kasnijoj životnoj dobi, kasnu menopauza, nuliparitet, neplodnost i upotreba lijekova za poboljšanje plodnosti, intrauterina kontracepcija (spirale) te mutacija gena BRCA 1 i BRCA 2. Patohistološki razlikujemo 4 vrste raka jajnika: epitelno – stromalne novotvorine pokrovnog epitela (u koje spada serozni karcinom – generalno najčešći tip karcinoma jajnika), tumori spolnih stanica, novotvorine specijalizirane strome jajnika i metastatski tumori. Tumori graničnog malignog potencijala - „borderline tumori“, se javljaju u mlađih žena i imaju odličnu prognozu. Metode probira na rak jajnika za sada nisu efikasne. Ova bolest daje uglavnom nespecifične simptome. FIGO klasifikacija pomaže u kliničkoj procjeni stadija bolesti. Liječi se operativnim zahvatom uz adjuvantnu kemoterapiju, ako je potrebno. Kod žena oboljelih od karcinoma jajnika, a koje žele zadržati fertilnost, moguć je poštedni operativni zahvat nazvan „fertility sparing surgery“ (FSS). Presudno u odlučivanju o mogućnosti FSS imaju opstetrička i obiteljska anamneza, dok će stadij bolesti biti najbitniji u samoj odluci o poštednom zahvatu. FSS se mora očuvati najmanje uterusa i dio jednog jajnika, a moguće ga je primijeniti samo ako njime ne ugrožavamo uspješnost liječenja. Studije napravljene na temu FSS sugeriraju da je ovaj tip liječenja najsigurniji kod tumora granične malignosti i kod onih koji nisu „clear-cell“ tipa. Kod bolesnica sa stadijem 1A / G3 i 1C clear – cell tumorom se ne razmišlja o poštednom opertivnom zahvatu