Preuhranjenost i pretilost u dječjoj dobi čine važan javnozdravstveni problem povezan s rizikom od razvoja komplikacija u djetinjstvu te povećanjem morbiditeta i mortaliteta u odrasloj dobi. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pretilost globalnom epidemijom, a pretilost u dječjoj dobi jednim od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema 21.og stoljeća. Porast prevalencije pretilosti među djecom posebno zabrinjava jer pretila djeca u 80% slučajeva postaju pretile odrasle osobe. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost definiraju se kao stanja prekomjernog nakupljanja masti u organizmu koja predstavljaju rizik za zdravlje, međutim etiologija i patofiziologija pretilosti znatno su kompleksnije. Za objektivizaciju i procjenu stanja uhranjenosti, najčešće se koriste percentilne krivulje indeksa tjelesne mase za dob i spol. U dijagnosticiranju pretilosti važno je razlučiti radi li se o primarnoj ili sekundarnoj pretilosti. Razne nasljedne i neuroendokrinološke bolesti i sindromi mogu dovesti do sekundarne pretilosti, iako su znatno rjeđi uzrok u odnosu na pojavu primarne pretilosti kao multifaktorske bolesti, kombinacije genetskih čimbenika i „obesogenog okruženja“ - neadekvatnih prehrambenih i životnih navika. Pretilost u djece se povezuje s razvojem komplikacija poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa melitusa tipa 2, dislipidemije, sindroma policističnih jajnika, respiratornih i ortopedskih poremećaja te psihosocijalnih poremećaja. Terapija se bazira na balansiranoj prehrani s redukcijom kalorijskog unosa uz povećanje fizičke aktivnosti. Prevencija je ključna u borbi protiv rastuće epidemije pretilosti u dječjoj dobi. Preuhranjenost i pretilost u dječjoj dobi zahtijevaju multidisciplinaran pristup upravo zbog svoje kompleksne etiologije i utjecaja različitih faktora.