Cilj istraživanja: Istražiti utjecaj kliničkih i socioekonomskih čimbenika te općeg zdravstvenog stanja, navika i lijekova na pojavu apikalnog parodontitisa u ispitanika odnosno u pojedinog zuba. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 599 ispitanika. Postupak obrade svakog ispitanika obuhvaćao je prikupljanje podataka o općem zdravstvenom stanju, zdravstvenim navikama i socioekonomskom statusu, klinički pregled te analizu ortopantomograma i periapikalnih rendgenskih snimaka. Rezultati: Varijable KEP indeks zuba, plak indeks, broj primarnih i sekundarnih karijesa, te broj endodontski liječenih zubi pozitivno su korelirani s omjerom periapikalne bolesti (sve P<0,001). Svakodnevna navika pušenja (P=0,002) te bolesti kardiovaskularnog sustava (P>0,001) statistički značajno povećavaju omjer periapikalne bolesti. Viša školska sprema (P=0,01) i samoprocjena materijalnog stanja domaćinstva (P<0,001), negativno su korelirani s omjerom periapikalne bolesti. Gotovo 167 puta je veća vjerojatnost da će se apikalni parodontitis javiti u zubi sa primarnim karijesom, nego kod zubi bez primarnog karijesa (OR=166,87; P<0,001). Endodontski liječeni zubi imaju 16 puta veću vjerojatnost pojave apikalnog parodontitisa u odnosu na zube koji nisu podvrgnuti endodontskom liječenju (OR=16,1; P<0,001). Zubi opskrbljeni krunicama imaju 18 puta veću vjerojatnost za pojavu apikalnog parodontitisa u odnosu na nerestaurirane zube (OR=18,0; P<0,001). Zaključak: Više vrijednosti KEP indeksa zuba i plak indeksa, te veći broj karijesom zahvaćenih i endodontski liječenih zubi, pozitivna navika pušenja, prisutnost kardiovaskularne bolesti, te niži stupanj obrazovanja i lošije materijalno stanje domaćinstva prediktivni su za lošiji periapikalni status u ispitanika.Čimbenici sa najvišim prediktivnim vrijednostima za pojavu apikalnog parodontitisa u zuba su nalaz primarnog karijesa, endodontsko liječenje zuba, te vrsta restauracije.