Donedavno se smatralo da se živčane stanice prestaju dijeliti u ranoj postnatalnoj životnoj dobi, no posljednjih 20 godina mnoga istraživanja na tom polju dokazala su suprotno. Neurogeneza u odraslom mozgu dokazana je u većine sisavaca, uključujući i čovjeka. Proces se u fiziološkim uvjetima spontano odvija pretežno u dvjema germinativnim regijama u mozgu u kojima se nalaze neuralne matične stanice; u subgranularnoj zoni dentatne vijuge hipokampusa te subventrikularnoj zoni lateralnog ventrikula. Neuralne matične stanice u njima imaju veću sposobnost proliferacije i diferencijacije prema novim budućim neuronima, astrocitima i oligodendrocitima u odnosu na neuralne matične stanice drugih područja živčanog sustava. Sposobnost proliferacije i regeneracije koju ove dvije „niše“ posjeduju ima važnu ulogu u prilagodbi mozga na vanjske podražaje tijekom odrastanja i sazrijevanja, što se naziva plastičnošću mozga. Germinativne „niše“ u mozgu su specifičan mikrookoliš u kojem se uskom interakcijom specifičnih proneurogenetskih čimbenika i rezidentnih neuralnih matičnih stanica te krvožilja stvaraju strogo kontrolirani uvjeti koji omogućuju proliferaciju, diferencijaciju, migraciju i sazrijevanje neuroblasta ili glioblastate preživljenje i integraciju novonastalih neurona i glijalnih stanica u postojeće sinaptičke mreže u mozgu. U slučaju narušavanja homeostaze tih i drugih germinativna središta u mozgu, dolazi do pojave raznih psihoneuroloških poremećaja. Boljim razumijevanjem funkcioniranja germinativnih mikrookoliša u mozgu otvaraju se nove mogućnosti u neuronanosti u pravcu manipuliranja adultnom neurogenezom potičući stvaranje neurona de novo te na taj način liječenja spomenutih psihoneuroloških poremećaja.