Akutna bolest jednog od članova obitelji predstavlja značajni stresni životni događaj ili situaciju unutar obitelji. Iznenadna bolest stvara previranja na koja obitelj često ne može adekvatno odgovoriti ili se nositi s promjenama u zahtjevima funkcioniranja. Bez obzira o kojoj akutnoj bolesti ili stradavanju se radi, primjerice srčanom udaru, moždanom udaru, prometnoj nesreći, iznenadnoj bolesti i sl., ono predstavlja akutni životni događaj vezan uz prekid uobičajenog tijeka života unutar svakodnevice obitelji (Holmes-Raheova ljestvica stresnih događaja stavlja povredu ili bolest na šesto mjesto bodovanja stresnosti). Stres zbog bolesti člana obitelji uvijek je nasljednik dotadašnjih iskustava obiteljskog života i njene povijesti funkcioniranja i pokretač je promjena, kako u strategijama suočavanja, tako i u značenju bolesti koje obitelj pridodaje stresnom zbivanju. Bolest mijenja aktualnu obiteljsku situaciju samom činjenicom da se jedan član obitelji razbolio. Ozbiljnija tjelesna bolest najčešće je komplicirana neugodnim emocijama svih članova obitelji – anksioznošću i depresijom, prilagodbenim teškoćama i nesnalaženjem u promjeni i preraspodjeli uloga koje se nameću i pojavljuju unutar obitelji nakon razbolijevanja jednog od članova. Radi se zapravo o seriji stresova koji mogu izazvati psihološke i fiziološke stresne odgovore unutar obitelji kao cjeline. Svaka obitelj reagira adaptirajući se koliko je god to moguće iz njenih resursa u teškoj situaciji. Strategije suočavanja mogu biti različite: od aktivnog suočavanja, distanciranja, traženja socijalne podrške i prihvaćanja odgovornosti do izbjegavanja i negiranja problema. Liječnici koji neposredno liječe bolesnika najvažniji su u pružanju informacija obitelji jer time znatno smanjuju stresnost akutnih zbivanja i omogućavaju prevladavanje nesigurne i uzdrmane obiteljske situacije.