Utjecaj okolišnih čimbenika na zdravlje čovjeka postao je neupitan zadnjih desetljeća, a globalne klimatske promjene, oštećenje ozonskog omotača, onečišćenje vode, zraka, tla, hrane predstavljaju opasnost za cijelo čovječanstvo. Ljudska populacija postaje sve veća, zauzima različite prirodne sustave i mijenja uobičajene ekosustave i na taj način pridonosi pogoršanju životnih uvjeta. Na globalnoj razini dolazi do promjena važnih komponenti ekosustava zbog ekoloških poremećaja koji nerijetko nastaju pod utjecajem čovjeka, što može dovesti do pojave mnogih zaraznih i nezaraznih bolesti. Iako mnogi ekolozi proučavaju utjecaj ekoloških čimbenika na funkciju ekosustava, može se primijetiti da izostaje ispitivanje povezanosti utjecaja okoliša na ljudsko zdravlje. Javno-zdravstvena djelatnost usmjerena je na prevenciju i liječenje bolesti, unaprjeđenje zdravlja te sprječavanje nastanka bolesti putem zdravstvenog prosvjećivanja. Međutim, specijalisti javnog zdravstva često ne dovode u vezu utjecaj promjena nastalih antropogenim djelovanjem na okruženje u kojem djeluju. Stoga, zdravstvena ekologija kao znanost nastoji povezati zdravlje, ekologiju, javno zdravstvo i znanost o zemlji kako bi se što bolje razumio utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi. Vrlo je važno da svi zdravstveni djelatnici budu upoznati s činjenicom da promjena okoliša može imati velik utjecaj na zdravstveno stanje svakog pojedinca. Stručnjaci zdravstvene ekologije mogu povezati zdravlje i ekološke znanosti te na multidisciplinaran način pridonijeti analizi i rješavanju problema okoliša koji utječu na zdravlje ljudi.