Namjena ovog rada je analiza i usporedba kliničkih i neuroradioloških parametara u pacijenata nakon traumatske ozljede mozga. U rad su uključeni inicijalni CT nalazi koji u dimenziji vremena korespondiraju ranim traumatskim ozljedama mozga. CT nalazi su prikazani kroz kategorije Marshallove klasifikacije. Od kliničkih parametra smo uključili Glasgowsku ljestvicu kome prikupljenu za vrijeme prijama u bolnicu, eventualne pupilarne defekte i ekstakranijalne komplikacije evidentirane monitoringom tijekom intezivističkog lječenja. UtvrĎujemo da preteţno muški spol podlijeţe traumatskoj ozljedi mozga, u našoj seriji čak 80.2%. Obzirom na dobnu raspodijelu, nema dobne skupine koja ne biljeţi traumatsku ozljedu mozga. Iz kliničkih podataka rekonstruira se mehanizam traume i korelira s dobi. Prema mehanizmu neurotraume najčešći uzrok bio je pad (67.8%), zatim udarac u glavu, pješaci oboreni autom, vozači motocikla i osobnih automobila. Kategorija pada i pješaka oborenih autom sačinjavaju po dobnoj strukturi starije osobe, dok vozači motocikla i osobnih automobila sačinjavaju mlaĎe osobe. Od 111 pacijenata, 68% je imalo traumatsku frakturu, dok je pojavnost intrakranijalnog krvarenja bila 77.47%, od kojih su samo 14.4% imali hernijacije. Prema Marshallovoj klasifikaciji u naših ispitanika najčešća je bila difuzna ozljeda I (77.4%), a slijedi je evakuirana hemoragija s 14.4%. Laka ozljeda mozga moţe ići s pridruţenim mass lezijama na inicijalnom CT nalazu, no do detorioracije Glasogowske ljestvice kome će doći tek u vremenu koji sljedi. Prikazali smo da pupilarni defekti (anizokorične, bilateralno punktiformne ili široke zjelice) u 100 % slučajeva prate intrakranijalnu hemoragiju. Statističkom analizom Marshallove klasifikacije s χ² testom utvrdili smo da nije nezavisna u odnosu na Glasogowsku ljestvicu kome.