Bubrezi svojom ekskrecijskom, endokrinom i metaboličkom funkcijom sudjeluju u održavanju homeostaze ljudskog organizma. Kronična bubrežna bolest je klinički sindrom s trajnim oštećenjem svih tih funkcija. Terminalni stadij bolesti liječi se nadomještanjem bubrežne funkcije. Jedan od načina nadomještanja bubrežne funkcije je hemodijaliza čija je provedba moguća ako se osigura pristup krvotoku s dovoljnim protokom krvi. Metoda izbora u osiguravanju krvožilnog pristupa za provođenje hemodijalize je kirurško oblikovanje nativne arteriovenske (AV) fistule. AV fistuli je potrebno nekoliko tjedana ili mjeseci da dozrije i bude spremna za hemodijalizu. U radu ćemo prikazati rezultate ranog preživljenja AV fistule. Retrospektivno istraživanje, provedeno je na Klinici za urologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i obuhvaćalo je 109 pacijenata s kroničnim bubrežnim zatajenjem kojima je oblikovana AV fistula. Praćenjem je provjeravano stanje AV fistule nakon mjesec dana, tri mjeseca i šest mjeseci. Najčešći uzrok kroničnog bubrežnog zatajenja bili su šećerna bolest i arterijska hipertenzija. Prosječna dob iznosila je 68,6 godina. Primarna stopa prohodnosti AV fistula nakon prvog mjeseca bila je 77,7%. Nakon trećeg mjeseca iznosila je 70,7%, a nakon šestog 68,6%. Preživljenje AV fistula nakon šest mjeseci iznosilo je skoro 70% što je u skladu s podacima iz literature. Stopa primarnog zatajenja od 30% može se objasniti starijom životnom dobi pacijenata i brojnim komorbiditetima od kojih je najznačajnija šećerna bolest. Adekvatnim praćenjem bolesnika nakon oblikovanja AV fistule može se poboljšati njezino preživljenje.