prikaz prve stranice dokumenta Rizični čimbenici za razvoj intraventrikularnog krvarenja u prematurusa
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Rizični čimbenici za razvoj intraventrikularnog krvarenja u prematurusa
2016. urn:nbn:hr:184:391933
Kolak, Maja
Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
Katedra za pedijatriju

Citirajte ovaj rad

Kolak, M. (2016). Rizični čimbenici za razvoj intraventrikularnog krvarenja u prematurusa (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:391933

Kolak, Maja. "Rizični čimbenici za razvoj intraventrikularnog krvarenja u prematurusa." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:391933

Kolak, Maja. "Rizični čimbenici za razvoj intraventrikularnog krvarenja u prematurusa." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:391933

Kolak, M. (2016). 'Rizični čimbenici za razvoj intraventrikularnog krvarenja u prematurusa', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, citirano: 15.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:391933

Kolak M. Rizični čimbenici za razvoj intraventrikularnog krvarenja u prematurusa [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; 2016 [pristupljeno 15.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:391933

M. Kolak, "Rizični čimbenici za razvoj intraventrikularnog krvarenja u prematurusa", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:391933

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:391933
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovRizični čimbenici za razvoj intraventrikularnog krvarenja u prematurusa
AutorMaja Kolak
MentorGoran Palčevski (mentor)
Član povjerenstvaAleks Finderle (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaSrđan Banac (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSrećko Severinski (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
(Katedra za pedijatriju)
Rijeka
Datum i država obrane2016-07-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Pedijatrija
Sažetak
Intraventrikualrno krvarenje najvažniji je uzrok oštećenja mozga u prematurusa. Unatoč razvoju neonatologije i neonatološke njege te posljedičnom smanjenju incidencije IVH, ono ostaje vrlo važnim čimbenikom morbiditeta i mortaliteta prematurusa. Cilj ovog rada bio je istražiti rizične čimbenike za razvoj IVH u prematurusa naše populacije. Istraživanje je provedeno retrospektivno i obuhvatilo je 60 djece rođene u KBC-u Rijeka u razdoblju 2013. - 2014. godine. Analizirana je banka podataka Zavoda za neonatologiju Klinike za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Dobiveni podatci su upisani u Microsoft Office Excel tablice i obrađeni metodama deskriptivne statistike. Niža gestacijska dob djeteta statistički je značajno povezana s većim stupnjem IVH, kao i primjena koncentriranih eritrocita u prvom tjednu. Primjena FE u 1. tjednu i gestacijska dob su statistički značajno utjecale na stupanj IVH, s udjelom od 64 %. Prema našim rezultatima nije bilo razlika u težini IVH s obzirom na način dovršenja poroda, prezentaciju u porodu te s obzirom na spol djeteta. Novorođenčad reanimirana po porodu, kao i novorođenčad s dijagnozom perinatalne asfiksije ima veću vjerojatnost za razvoj višeg stupnja IVH. Primjena bikarbonata povezana je s većom vjerojatnosti za viši stupanj IVH naše istraživane populacije. S obzirom na to da ne postoji specifična terapija za IVH, nužno je svu pažnju usmjeriti ka suportivnim mjerama - očuvanju cerebralne perfuzije, minimizaciji daljnjih ozljeda mozga i ranoj detekciji komplikacija
Sažetak (engleski)
Intraventricular hemorrhage is the most important cause of brain damage in premature infants and it remains a very important factor regardless the reducing incidence over the last decades. The aim oft his study was to investigate risk factors for development of IVH and their connection with the severity of IVH. The study was conducted retrospectively on 60 children born in the Hospital of Rijeka in the period from 2013. to 2014. We analyzed the data bank of the Clinic for Gynaecology and Obstetrics of the Clinical Hospital Centre and the Institute of Neonatology. The obtained data was stored in Microsoft Office Excell spreadsheet and analyzed by descriptive statistics. Application of FE in the first week and gestational age significantly influenced the degree of IVH, with a share of 64%. The lower gestational age of the child and application of concentrated blood cells int he first week are significantly associated with higher degree of IVH. According to our results, there was no difference int he severety of IVH in relation to the way of completion of delivery, presentation and the sex of the child. Newborns reanimated after birth and newborns with dignosed perinatal asphyxia are more likely to develop higher degree of IVH. Use of bicarbonates may increase the risk of a higher degree of IVH. That is why rationalization of use is necessary. Since there is no specific therapy, we must acces to supportive care that includes preserving cerebral perfusion, minimizing further brain injury and early detection of complications.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:184:391933
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-10-13 08:50:57