Dječja astma općenito se smatra i alergijskom bolešću jer je većina djece s astmom senzitizirana na inhalacijske alergene. Iako alergijska senzitizacija i alergija nisu sinonimi, pozitivni rezultati kožnih alergijskih testova ili povišene vrijednosti specifičnih IgE u djeteta s astmatskim simptomima pojačat će vjerojatnost dijagnoze. I dok postoji uvjerljiv odnos “doza-odgovor” između stupnja izloženosti alergenima i jačine alergijske senzitizacije, izravna povezanost između izloženosti alergenima i klinički relevantne astme nije tako jasna. Zapravo, nisu alergeni nego virusne respiratorne infekcije glavni čimbenik rizika za nastup akutnog pogoršanja astme. Međutim, rizik od virusno induciranog akutnog pogoršanja astme izgleda da je povišen u one djece s astmom koja su istovremeno i senzitizirana i izložena alergenima u značajnijoj mjeri. Stoga je opravdano inzistirati na provođenju kompleksnih mjera ekspozicijske profilakse, kako sprečavanja izloženosti odgovornim aeroalergenima tako i izbjegavanja svih drugih relevantnih okolišnih čimbenika rizika, u svakog djetetu s astmom. Druge alergijske bolesti kao što su alergijski rinitis ili alergija na hranu u djece su često pridružene astmi. One mogu nepovoljno utjecati na kontrolu bolesti. Preporučuje se stoga energično liječiti spomenute komorbiditete.