| Sažetak | Rod Francisella dobio je ime po Edwardu Francisu, najznačajnijem znanstveniku u području istraživanja tularemije. On je prvi otkrio bakteriju iz roda Francisella u gradu Tulari (Kalifornija, SAD), koja je prvobitno nazvana Bacterium tularensis, a 1920. godine je promijenila naziv u Francisella tularensis. Bakterija se nalazi svugdje u prirodi: zemlji, prašini, vodi i slami. Ova bakterija smatra se i potencijalnim biološkim oružjem. Rod Francisella obuhvaća vrste: hispaniensis, noatunensis, novicida, philomiragia i tularensis. Podvrste F. tularensis subsp. tularensis (tip A) i F. tularensis subsp. holarctica (tip B) uzrokuju tularemiju u čovjeka. Zbog visoke virulencije bakterije, istraživanja s F. tularensis provode se u tzv. BSL-3 laboratorijima (engl. Biosafety Level 3), laboratorijima s visokim stupnjem zaštite. Tularemija se može prenijeti na čovjeka u kontaktu sa zaraženom životinjom, konzumacijom kontaminirane hrane ili vode, boravkom u prostorima s kontaminiranim aerosolom te vektorima poput komaraca i krpelja. Donedavno se i F. novicida smatrala podvrstom F. tularensis, međutim, nakon novijih istraživanja, F. novicida svrstana je u zasebnu vrstu. F. novicida genetski je vrlo slična s F. tularensis, iako s njome nije potrebno raditi u laboratoriju visokog stupnja zaštite jer ne predstavlja opasnost za zdravog čovjeka. Staništa koja se smatraju pogodnim za preživljavanje F. novicida su vodeni ekosustavi, slane i boćate vode, led te vlažna tla. S obzirom da ne postoji puno podataka i istraživanja o mikrobiologiji voda Gorskog kotara (Hrvatska), cilj rada bio je ispitati preživljavanje bakterije F. novicida u vodama iz rijeka Gorskog kotara: Čabranka, Gerovčica i Kupica. Dio uzoraka voda obrađen je na Sartorius uređaju za membransku filtraciju. Određena koncentracija F. novicida ubačena je u uzorke voda te je praćena njena sposobnost preživljavanja u periodu od 5 dana, svakodnevnim nasađivanjem deseterotrostrukih razrjeđenja uzoraka na hranjivu podlogu, BCYE agar. Također, cilj je bio i usporediti preživljavanje F. novicida između ove tri rijeke, te pratiti kako će se mijenjati mikrobiologija uzoraka rijeka prije i nakon dodatka F. novicide. Rezultati istraživanja pokazuju da u rijekama Čabranka, Gerovčica i Kupica bakterija F. novicida preživljava, ali se broj vremenom postepeno smanjuje. Od svih ispitivanih uzoraka rijeka, bakterija F. novicida najbolje preživljava u prethodno steriliziranom uzorku rijeke Gerovčice, a najslabije preživljava u nesteriliziranom uzorku rijeke Gerovčice. Također, rezultati pokazuju kako F. novicida bolje preživljava u prethodno steriliziranim uzorcima voda iz rijeka. Pretpostavljamo da normalna mikrobiološka flora sprječava daljnje razmnožavanje F. novicida u tim vodama. |
| Sažetak (engleski) | Genus Francisella was named after Edward Francis, the most significant scientist in the area of tularemia research. He first discovered bacteria from the genus of Francisella in the town of Tulare (California, USA), which was originally called Bacterium tularensis, and in 1920 it changed its name to Francisella tularensis. The bacteria is found everywhere in nature: soil, dust, water and straw. This bacterium is also considered to be potential biological weapon. Genus Francisella covers species: hispaniensis, noatunensis, novicida, philomiragia and tularensis. Subspecies F. tularensis subsp. tularensis (type A) and F. tularensis subsp. holarctica (type B) cause tularemia in humans. Due to high virulence the bacterium F. tularensis requires work in BSL-3 (Biosafety Level 3 Labs) - laboratories with a high degree of protection. Tularemia can be transmitted to a human by the contact with an infected animal, consuming contaminated food or water, inhaling contaminated aerosols and by vectors such as mosquitoes and ticks. F. novicida was considered as subspecies of F. tularensis, however, recently has been transferred into the separate species. F. novicida is genetically very similar to F. tularensis, although it is not necessary to work with this bacteria in a high-level of protection laboratory because it poses no risk to healthy human. Habitats that are considered suitable for the survival of F. novicida are water ecosystems, salty and brackish waters, ice and moist soils. Since there is not much data on the water microbiology of Gorski Kotar (Croatia), the aim of this work was to investigate the survival of F. novicida in waters from Gorski Kotar rivers: „Čabranka“, „Kupica“ and „Gerovčica“. One part of the water samples were processed on a Sartorius device for membrane filtration. A specific concentration of F. novicida was injected into water samples and its survival ability was monitored during a period of 5 days by tenfold dilutions on BCYE agar. In addition, the aim was to compare the survival of F. novicida between those three rivers, and to monitor the changes of microbiology in the river samples before and after the addition of F. novicida. The results of the study show that in rivers „Čabranka“, „Gerovčica“ and „Kupica“, F. novicida survive, but the number gradually decreases over time. Of all the river samples tested, the bacterium survives the best in the previously sterilized sample of the „Gerovčica“ river, and the least survives in the non-sterilized sample of the „Gerovčica“ river. Also, the results show that F. novicida survives better in previously sterilized river water samples. We assume that the normal microbial flora prevents further propagation of F. novicida in those waters. |
