Cilj istraživanja Uz primarni utjecaj na poboljšanje kvalitete života, palijativna skrb dokazano utječe i na dulje preživljenje pacijenata. Glavni je cilj ovog istraživanja ispitati koji su čimbenici palijativne skrbi odgovorni za dulje preživljenje pacijenata u uvjetima kasne palijativne skrbi. Ispitanici i metode Ispitivanje je provedeno u ustanovi za palijativnu skrb „hospicij Marija Krucifiksa Kozulić“ pretraživanjem medicinske dokumentacije 765 pacijenata te ispitivanjem kvalitete života, razine boli i njihovim odnosom s dužinom preživljenja, što je ispitano na 151 pacijentu. Dodatno je ispitan i odnos duhovnosti i dužine preživljenja. Ispitivanje je obuhvatilo razdoblje od ožujka 2013. do travnja 2019. Rezultati Kao najvažniji čimbenici povezani s kraćim preživljenjem ističu se ograničenost bolesnika na krevet (HR 1.77), nemogućnost prehrane, a bez prisutne stome ili sonde (HR 3.06), plakovi na sluznicama (HR 1.87) te prisutnost metastaza (HR 1.20), izražen gubitak apetita (HR 1.53), prisutnost depresije (HR 1.65), anksioznosti (HR 1.82) i odsustvo općeg blagostanja (HR 1.77). Zanimljivo, bol nije čimbenik koji utječe na dužinu preživljenja. S dužim preživljenjem povezuju se tumori mozga (HR 0.21), redovito korištenje anksiolitika i antipsihotika (HR 0.61), opioida uz navedena dva lijeka (HR 0.61), antibiotika (HR 0.48) i vršenje aktivnih vježbi prilikom prijema (HR 0.60). Zaključak Utvrdili smo korist do sada neispitanih čimbenika preživljenja poput kombinacije opioida i sedativa, fizioterapije i korištenja antibiotika, a potvrdili smo korist ranije poznatih biomarkera na razini hospicijske skrbi (ocjena samostalnosti, doze opioida i kvaliteta života). Navedeno će doprinijeti i praktičnoj primjeni u smislu adekvatnijeg prijema bolesnika na hospicijsku skrb, preciznije procjene preživljenja te sigurnije primjene opioida i sedativa.