prikaz prve stranice dokumenta PSIHONEUROENDOKRINOLOGIJA STRESA
  Preuzmi
PDF 337.36 KB
diplomski rad
PSIHONEUROENDOKRINOLOGIJA STRESA
2018. urn:nbn:hr:184:752684
Peljhan, Katarina
Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
Katedra za internu medicinu

Citirajte ovaj rad

Peljhan, K. (2018). PSIHONEUROENDOKRINOLOGIJA STRESA (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:752684

Peljhan, Katarina. "PSIHONEUROENDOKRINOLOGIJA STRESA." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:752684

Peljhan, Katarina. "PSIHONEUROENDOKRINOLOGIJA STRESA." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:752684

Peljhan, K. (2018). 'PSIHONEUROENDOKRINOLOGIJA STRESA', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, citirano: 12.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:752684

Peljhan K. PSIHONEUROENDOKRINOLOGIJA STRESA [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; 2018 [pristupljeno 12.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:752684

K. Peljhan, "PSIHONEUROENDOKRINOLOGIJA STRESA", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:752684

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:752684
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPSIHONEUROENDOKRINOLOGIJA STRESA
Naslov (engleski)PSYCHONEUROENOCRINOLOGY OF STRESS
AutorKatarina Peljhan
MentorSanja Klobučar Majanović (mentor)
Član povjerenstvaTomislav Jakljević (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaGoran Hauser (član povjerenstva)
Član povjerenstvaInes Mrakovčić-Šutić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
(Katedra za internu medicinu)
Rijeka
Datum i država obrane2018-07-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Sažetak
Stresni odgovor ili adaptivni sindrom je prilagodbeni mehanizam na promijenjene uvjete okoliša u kojem u odgovoru na stresor dolazi do aktivacije simpatoadrenalnog sustava i glavne neuroendokrine osi prilagodbe na stres, osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Njen je krajnji produkt kortizol koji ima imunosupresivno i kataboličko djelovanje potičući glikogenolizu, proteolizu, glukoneogenezu iz aminokiselina i lipolizu te antagonizirajući djelovanje anaboličkih hormona inzulina, hormona rasta i spolnih steroida. Neuroendokrina imunomodulacija odvija se preko autonomne inervacije organa imunosnog sustava, kao i preko hormonskih receptora na imunosnim stanicama. Dok akutni stresni odgovor stimulira mobilizaciju leukocita, kemotaksiju i produkciju protutijela, kronični stres djeluje imunosupresivno. U kroničnom stresu dolazi do senzitizacije akutnog stresnog odgovora, ali i do disfunkcije osi HHN i njene smanjene reaktivnosti na superponirani akutni stres čime se promične proupalno djelovanje katekolamina. Povećavanje alostatskog opterećenja iscrpljuje organske sustave i dovodi do njihovog trošenja te ubrzanog razvoja bolesti. Smatra se da je upravo ovo mehanizam u podlozi razloga brojnih multifaktorijalnih bolesti koje danas čine velik dio morbiditeta i mortaliteta. Ponavljano korištenje primitivnih strategija nošenja sa stresom što produljuje lučenje kortizola, izostanak pozitivnih uzora u roditeljskih modela ili ponavljana izloženost preplavljujućem stresu tijekom djetinjstva mogu dovesti do učvršćivanja maladaptivnih načina nošenja sa stresom. Izgradnja zdravih strategija nošenja sa stresom i gradnja otpornosti na stres kroz društvene i psihoterapijske intervencije te promicanje salutogeneze moglo bi imati pozitivne učinke na opće zdravlje kako pojedinca tako i populacije.
Sažetak (engleski)
The stress response is an adaptive mechanism which enables adjustment to environmental changes. Stressors induce the activation of the sympathoadrenal system as well as hypothalamic-pituitary-adrenal (HPA) axis which is the most important adaptational system. Its activation results in the secretion of cortisol, a steroid hormone that has immunosuppressive and catabolic effects, including glycogenolysis, proteolysis, lipolysis and promotion of gluconeogenesis from amino acids as well as antagonising anabolic effects of insulin, growth hormone and sex steroids. Neuroendocrine modulation of the immune response is exerted through sympathetic and parasympathetic innervation of lymphoid organs as well as activation of hormone receptors on immune cells. While acute stress response promotes leukocyte mobilisation and function, chemotaxis and antibody production, chronic stress causes immunosuppression. Acute stress response sensitisation in periods of prolonged stress, along with HPA axis dysregulation, promotes the proinflammatory effect of catecholamines. Increasing allostatic load causes the wear and tear effect on the effector systems which might be an underlying mechanism in the development of various multifactorial diseases which comprise a large part of morbidity and mortality today. Usage of primitive coping strategies which prolong cortisol secretion, lack of positive role models or repeated exposure to multiple adverse childhood experiences (ACEs) can cause the establishment of maladaptive coping strategies. Learning to use healthier coping strategies and increasing resilience though social and psychological interventions along with promoting salutogenesis could have positive effects on the general health of an individual and the whole population.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:184:752684
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-11-22 16:22:58