Uvod: akutno otrovanje je ozljeda nastala izlaganjem egzogenoj supstanci koja uzrokuje stanično oštećenje ili smrt. U Republici Hrvatskoj su otrovanja treći po učestalosti uzrok smrti u dječjoj dobi zbog nesreća. Svrha rada: istražiti slučajeve akutnih otrovanja u djece liječene u Klinici za pedijatriju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka u periodu od 1. 1. 2012. do 1. 1. 2018. godine. Ispitanici i postupci: retrospektivna studija uključuje 41 dijete u dobi do 20 godina liječeno zbog akutnog otrovanja. Tri ispitanika izložena su ponavljanom akutnom otrovanju pa ukupni broj slučajeva otrovanja iznosi 46. Ispitanici su raspoređeni u pet dobnih skupina: <1 godina; 1 - 4 godina; 5 - 9 godina; 10 - 14 godina; 15 - 20 godina. Isključni kriteriji su alimentarne infekcije, izolirane intoksikacije alkoholom i životinjski ugrizi. Podaci su prikupljeni i obrađeni pomoću računalnoga programa Microsoft Excel. Rezultati: prosječna dob ispitanika je 125,2 ± 78,5 mjeseci. Žrtve su u 60,9 % slučajeva otrovanja ženskog i u 39,1 % slučajeva muškog spola. Najučestaliji put unosa otrova u organizam je peroralni (89,1 %). Lijekovi su vodeće sredstvo otrovanja (63,3 %), zatim sredstva za čišćenje, ugljikov monoksid, kombinacija lijekova i alkohola, kemijsko otrovanje hranom i pesticidi. Namjerna otrovanja čine 54,3 % slučajeva otrovanja, a akcidentalna 45,7 %. Najveći broj namjernih otrovanja zabilježen je u dobi od 10 do 14 godina (56,0 %). 80,9 % svih akcidentalnih otrovanja javlja se u dobnoj skupini od 1 do 4 godine. Nije zabilježen niti jedan slučaj smrtnog ishoda. Zaključak: ne zahtijevaju sva djeca skrb u PJIL-u, ali nužno je prepoznati znakove otrovanja jer pravovremeno zbrinjavanje povećava vjerojatnost povoljnog ishoda.