prikaz prve stranice dokumenta Lumbalni spinalni apcesi
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Lumbalni spinalni apcesi
2017. urn:nbn:hr:184:399139
Kovačič, Rok
Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
Katedra za neurokirurgiju

Citirajte ovaj rad

Kovačič, R. (2017). Lumbalni spinalni apcesi (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:399139

Kovačič, Rok. "Lumbalni spinalni apcesi." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:399139

Kovačič, Rok. "Lumbalni spinalni apcesi." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:399139

Kovačič, R. (2017). 'Lumbalni spinalni apcesi', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, citirano: 02.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:399139

Kovačič R. Lumbalni spinalni apcesi [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; 2017 [pristupljeno 02.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:399139

R. Kovačič, "Lumbalni spinalni apcesi", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:399139

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:399139
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovLumbalni spinalni apcesi
AutorRok Kovačič
MentorDarko Ledić (mentor)
Član povjerenstvaMira Bučuk (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaŽeljko Župan (član povjerenstva)
Član povjerenstvaTedi Cicvarić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
(Katedra za neurokirurgiju)
Rijeka
Datum i država obrane2017-07-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Kirurgija
Sažetak
Na spinalni apsces trebalo bi se posumnjati kod svakog pacijenta s bolovima u leđima, povišenom tjelesnom temperaturom i pojačanom osjetljivošću kralježnice. Rizični faktori za razvoj epiduralnog apscesa su dijabetes, intavenska zloupotreba droga, kronično bubrežno zatajenje, alkoholizam. SEA je češto povezan s spondilitisom i spondilocistitisom. Najčešće prezentirajući simptom je bol u leđima. Obično se prezentira probadajućom boli koja je lokalizirana iznad kralježnice. Bolno područje je mekano na dodir. Kasnije se pojave radikularni simptomi s distalnim neurološkim deficitom, retencijom urina i stola, abdominalnom distenzijom i slabošću koja može napredovat do para i kvadriplegije. Diferencijalno dijagnostički u obzir dolaze: meningitis, akutni transverzalni mijelitis, hernijacija diska i tumori leđne moždine. Do pojave spinalnog apscesa može doći hematogeno širenjem iz udaljenog izvora infekcije, ijatrogeno, širenjem infekcije s okolnih struktura i okolne površine tijela ili direktnom inokulacijom putem kirurških instrumenata, injekcija i katetera. Apsces može uzrokovati velik broj mikroorganizma. Za veliku većinu je odgovoran Staphylococcus aureus, slijede ga ostali aerobni i anaerobni streptokoki i Esherichia coli. Radiološka pretraga izbora za SEA je gadolinijom-pojačan MR i CT s kontrastom. Može se liječiti antibioticima. Antibiotska terapija traje od 4-8 tjedana, ovisno o tijeku bolesti. Može se liječiti i kirurškom drenažom gnoja i debridmanom granulacijskoga tkiva i, po potrebi, stabilizacijom okolnog koštanog tkiva. Letalitet je od 18-23%. Do smrtnog ishoda uglavnom dolazi zbog sepse i to kod pacijenata s više komorbiditeta.
Sažetak (engleski)
Spinal abscess should be considered in a patient with back pain, fever and spine tenderness. The major risk factors are diabetes, intravenous drug abuse, chronic renal failure, alcoholism. It is often associated with vertebral osteomyelitis and intervertebral discitis. It usually presents with excruiating pain localized over spine, tender to percussion. Radicular symptoms follow with distal neurological deficits, often beginning with bowel or bladder disfunction, abdominal distension and weakness progressing to para and quadriplegia. Differential diagnosis of SEA includes meningitis, acute transverse myelitis, intervertebral disc herniation and spinal cord tumors. It can develop via hematogenous spread from a distant source such as skin or respiratory or urinary tract; from contiguous foci of infection such as the psoas muscle or vertebra; or by direct inoculation through spinal instrumentation, injection, or catheter placement. It can be caused by various microorganisms. The most common one is Staphylococcus aureus, followed by aerobic and anaerobic streptococcus and Esherichia coli. The radiographic tests of choice for diagnosing SEA are gadolinium-enhanced MR and CT scan with intravenous contrast. It can be treated with antibiotics. Depending on various factors, 4-8 weeks of antibiotic therapy is recommended. It can also be treated surgicaly by drainage of pus and debridement of granulation tissue, and bony stabilization if necessary. It is fatal in 18-23% of cases and death is generally due to overwhelming sepsis and typically occurs in patients with multiple comorbidities.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:184:399139
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-06-14 10:53:38