prikaz prve stranice dokumenta Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje
  Preuzmi
PDF 420.36 KB
Stručni rad - Pregledni rad
Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje
Medicus, 25 (2016), 2 Kardiologija danas; 235-242. urn:nbn:hr:184:715666
Peršić, Viktor

Citirajte ovaj rad

Peršić, V. (2016). Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje. Medicus, 25. (2 Kardiologija danas), 235-242. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:715666

Peršić, Viktor. "Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje." Medicus, vol. 25, br. 2 Kardiologija danas, 2016, str. 235-242. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:715666

Peršić, Viktor. "Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje." Medicus 25, br. 2 Kardiologija danas (2016): 235-242. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:715666

Peršić, V. (2016) 'Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje', Medicus, 25(2 Kardiologija danas), str. 235-242. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:715666 (Datum pristupa: 21.10.2024.)

Peršić V. Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje. Medicus [Internet]. 03.11.2016. [pristupljeno 21.10.2024.];25(2 Kardiologija danas):235-242. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:715666

V. Peršić, "Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje", Medicus, vol. 25, br. 2 Kardiologija danas, str. 235-242, Studeni 2016. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:715666. [Citirano: 21.10.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:715666
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Tjelesna je aktivnost lijek i za srčano zatajivanje
Naslov (engleski)Physical Activity – Cure for Heart Failure As Well
AutorViktor Peršić
Autorova ustanovaSveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
(Katedra za internu medicinu)
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Sažetak (hrvatski)
Pristupanje ukupnim preventivnim, dijagnostičkim, terapijskim i sveobuhvatnim rehabilitacijskim mjerama u bolesnika koji imaju razvijenu aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest (KVB) radi postizanja maksimalnog zdravlja, osobne, obiteljske i socijalne dostatnosti, kao i sprječavanja novoga kardiovaskularnog događaja, glavni su zadaci organizirane zdravstvene djelatnosti sekundarne prevencije. Uspješno provedeni, oni znatno produžuju preživljenje, poboljšavaju kvalitetu života, smanjuju potrebu za intervencijskim, kirurškim ili perkutanim zahvatima, uz veoma bitnu redukciju ukupnoga društvenog i ekonomskog opterećenja. Iako je tjelovježba samo jedna od sastavnica takvih programa, ona je s vremenom postala i njegovom paradigmom. Brojne studije kardiološke rehabilitacije koja uključuje program tjelovježbe pokazale su da je ona ne samo učinkovita već i sigurna metoda i u bolesnika s kroničnim srčanim zatajivanjem (KSZ). Aerobna tjelovježba poboljšava sveukupnu perifernu vaskularnu rezistenciju, perifernu perfuziju i endotelnu funkciju. Jedan od ključnih mehanizama takvoga pozitivnog učinka jest lokalna uzlazna regulacija enzima sintetaze dušičnog oksida. Tjelovježba poboljšava funkciju lijeve klijetke u bolesnika s KSZ-om. Navedeni učinci tjelovježbe ovise o njezinoj učestalosti, intenzitetu, trajanju i obliku. Rehabilitacija bolesnika s KSZ-om daje znatne kliničke prednosti: poboljšanje funkcionalnog kapaciteta, poboljšanje kliničkih simptoma i kvalitete života, uz smanjenje rizika od budućih kliničkih događaja. Unatoč nedavnom valu dokaza u području tjelovježbe i KSZ-a i dalje je prisutna znanstvena nepotpunost podataka, što nameće otrebu daljnjih istraživanja.
Sažetak (engleski)
For patients who have developed arteriosclerotic vascular disease (ASVD), the main tasks of organised secondary prevention health activities are dealing with total preventive, diagnostic, therapeutic and comprehensive rehabilitation measures with the aim of achieving maximum health, personal, family and social integration, as well as preventing a new cardiovascular event. If adequately carried out, these activities lead to significant increase in survival rate, increase in the quality of life, reduced need for surgical or percutaneous interventions, with significantly reduced overall social and economic burden. Although exercising is only a part of such programs, it has over time become its paradigm. Studies in cardiologic rehabilitation which include a program of exercises have shown that it is not only efficient, but also a safe method for patients with chronic heart failure as well. Aerobic exercise improves the overall peripheral vascular resistance and peripheral perfusion, endotel function. One of the key mechanisms of such positive effect is a local up-regulation of nitric oxide synthase enzyme. Exercise improves the function of the left ventricle in patients with chronic heart failure. These effects are connected to its frequency, intensity, length and form. The rehabilitation of patients with chronic heart failure presents significant clinical advantages: improving functional capacity, clinical symptoms and the quality of life, while reducing the risk of future clinical events. Despite ample evidence regarding the effect of exercise on patients with chronic heart failure, there is still scientific data incompleteness, calling for further research.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeStručni rad - Pregledni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaMedicus
Brojčani podacivol. 25, br. 2 Kardiologija danas, str. 235-242
p-ISSN1330-013X
e-ISSN1848-8315
URN:NBNurn:nbn:hr:184:715666
Datum objave publikacije2016-11-03
URL dokumentahttp://hrcak.srce.hr/170025
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-10-01 17:31:38