Paginacija

Hitna stanja  u infektologiji
Hitna stanja u infektologiji
Matteo Škrtić
Sepsa, septički šok, akutni bakterijski meningitis, lobarna pneumonija, infektivni endokarditis i nekrotizirajući fascitis neka su od hitnih stanja u infektologiji. Postavljanje dijagnoze se temelji na kvalitetno uzetoj anamnezi, potpunom fizikalnom pregledu i laboratorijskim pretragama. Osnove liječenja su antimikrobna i suportivna terapija. Sepsa je definirana kao po život opasna disfunkcija organa uzrokovana nekontroliranim odgovorom domaćina na infekciju. Simptomi i znakovi sepse...
Hitna stanja u pedijatrijskoj endokrinologiji
Hitna stanja u pedijatrijskoj endokrinologiji
Lucija Barešić
Pedijatrijska endokrina hitna stanja su akutna, po život opasna stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. U ovom radu opisana je DKA, tiroidna oluja i adrenalna kriza. Prepoznavanje njihove kliničke slike, razumijevanje temeljnih patofizioloških mehanizama i liječenja ključno je za poboljšanje ishoda bolesnika. DKA teška je komplikacija šećerne bolesti, prvenstveno ŠB1, koju karakteriziraju hiperglikemija, ketoza i metabolička acidoza. Prezentira se simptomima poput...
Hladna i topla ekstrakcija ulja heksanom iz pulpe i sjemenke ploda masline
Hladna i topla ekstrakcija ulja heksanom iz pulpe i sjemenke ploda masline
Barbara Vuković
Osnovni cilj ovoga rada bio je usporediti učinkovitost primjene hladnog, odnosno toplog otapala (metoda Soxhlet) u ekstrakciji ulja iz suhe tvari tri vrste liofiliziranog biljnog materijala (maslinovo tijesto bez koštice, maslinovo tijesto s košticom, sjemenke masline sorte Leccino) te usporediti masene udjele fenolnih tvari i orto-difenola u tako dobivenim uljima te antioksidacijski kapacitet biljnog materijala. U radu je, uz kratki osvrt na laboratorijske metode ekstrakcije ulja,...
Hormonska nadomjesna terapija u postmenopauzi
Hormonska nadomjesna terapija u postmenopauzi
Katarina Marija Kobeščak
Godinu dana od posljednje menstruacije nastupa razdoblje postmenopauze, a uvjetovano je iscrpljenjem funkcije jajnika kao spolne žlijezde. Starenjem jajnika dolazi do smanjenja broja funkcionalnih oocita, smanjenja sinteze steroidnih hormona, razine FSH i LH su visoke, a estrogena i progesterona niske. Početne kliničke manifestacije endokrinoloških promjena su valunzi, glavobolje, promjene raspoloženja, kasnije se javlja spolna disfunkcija, recidivirajuće urogenitalne infekcije,...
Hormonska terapija karcinoma prostate
Hormonska terapija karcinoma prostate
Mirta Pedišić
Karcinom prostate u većini razvijenih zemalja za muškarace starije životne dobi predstavlja najčešći oblik karcinoma te drugi uzrok smrti od malignih oboljenja. Kod otkrivanja bolesti bitnu ulogu imaju digitorektalni pregled te antigen specifičan za prostatu. Konačna dijagnoza se donosi na temelju patohistološkog nalaza biopsije prostate vođene transrektalnim ultrazvukom. U pacijenata niskog rizika i s dužim očekivanim preživljenjem preporuka je aktivnog nadzora. Aktivno...
Hormonske i neurohumoralne promjene kao stresni odgovor na operacijski zahvat
Hormonske i neurohumoralne promjene kao stresni odgovor na operacijski zahvat
Iva Mikičić
Stres u medicini je zapravo poremećaj homeostaze. Tijekom operacije organizam je izložen velikom stresu, zbog toga se aktiviraju fiziološki mehanizmi kako bi se tijelo prilagodilo, održalo homeostazu i kako bi oporavak bio što brži i uspješniji. Endokrini odgovor aktivira se u osjetnim živčanim završecima koji šalju podražaje s mjesta kirurške ozljede prema CNS-u, točnije, u paraventrikularne jezgre hipotalamusa, talamus i u postcentralnu vijugu parijetalnog režnja. Vrlo bitne...
Hormonski poremećaji u podlozi debljine
Hormonski poremećaji u podlozi debljine
Andrea Blažić
Debljina ili pretilost definira se kao prekomjerna količina masnog tkiva u organizmu. Prema WHO, u 2016. godini više od 1,9 milijardi odraslih osoba imalo je prekomjernu tjelesnu težinu, a od toga je oko 650 milijuna bilo pretilo. Debljina može biti primarna, zbog prekomjernog unosa i smanjenog korištenja energije, i sekundarna, kao posljedica drugih bolesti. Najčešći hormonski poremećaji koji mogu uzrokovati pretilost su nedostatak hormona štitnjače (hipotireoza),...
How does the presence of Gram-positive and Gram-negative bacteria in various clinical samples relate to levels of inflammation markers?
How does the presence of Gram-positive and Gram-negative bacteria in various clinical samples relate to levels of inflammation markers?
Nadja Viviane van den Boom
This study reveals that all four parameters of interest (fibrinogen, CRP, procalcitonin and leukocytes) cannot be used solely for distinguishing between a gram-negative and gram-positive infection. Analysing the data revealed some differences between both groups. However, they were not significant enough to conclude that one or more parameters could help determine the type of infection. The study shows limitations, especially a small sample size and no subcategorisation according to trauma...
Humana reprodukcija: od fiziologije do muške neplodnosti
Humana reprodukcija: od fiziologije do muške neplodnosti
Ana Benvin
Spermatogeneza, hormonska regulacija muških reproduktivnih funkcija i izvođenje muškog spolnog čina tri su glavne skupine reprodukcijskih funkcija muškarca koje su moguće zahvaljujući integritetu anatomskih struktura i ujednačenosti fizioloških procesa u organizmu. Neplodnost je definirana kao nemogućnost začeća nakon najmanje godine dana nezaštićenih spolnih odnosa, a globalno zahvaća između 8% i 12% parova, od čega je muški faktor odgovoran za trećinu slučajeva....
Huntingtonova  bolest
Huntingtonova bolest
Ana Jakovac
Huntingtnova bolest je progresivna, autosomno dominantna neurodegenerativna bolest. Karakteristika bolesti je poremećaj u ponašanju, motorici i kognitivnim funkcijama. Više od 40 ponavljanja poliglutamina u kodirajućem slijedu huntingtin gena na p kraku četvrtog kromosoma uzrokuje Huntingtonovu bolest. Bolest je karakterizirana brzim, nekontroliranim, bezvoljnim i nesvrsishodnim pokretima. Simptomi se uglavnom prvi put pojave u srednjim godinama života, međutim 6% pacijenata razvije...
IDENTIFIKACIJA OSOBA PUTEM ANATOMSKIH I PIGMENTNIH OBILJEŽJA
IDENTIFIKACIJA OSOBA PUTEM ANATOMSKIH I PIGMENTNIH OBILJEŽJA
Ingrid Felker
Metode identifikacije možemo podijeliti na primarne i sekundarne. Primarne metode identifikacije su analiza otisaka prstiju odnosno daktiloskopija, forenzička odontologija i DNA analiza. U sekundarne metode identifikacije se ubrajaju informacije iz medicinskog kartona, antropometrija, usporedba osobnih stvari, analiza lica i druge. Daktiloskopija je biometrijska znanstvena metoda utvrđivanja identiteta osoba na temelju analize otisaka prstiju i dlanova te analize papilarnih linija. Jedna...
IMEDIJATNA PROTEZA
IMEDIJATNA PROTEZA
Alan Kassab
Imedijatna proteza nadomješta izgubljene zube i pripadajuća tkiva, a izrađuje se prije ekstakcije zuba dok se u usnu šupljinu postavlja neposredno nakon ekstrakcije zuba. Ima ulogu u očuvanju fizionomije, fonacije, estetike i funkcije. Prije izrade potrebno je uzeti detaljnu anamnezu, obaviti klinički pregled i analizirati rendgenske snimke, a zatim pacijentu objasniti postupke i vrijeme izrade. Bitno je da pacijent spozna kako je njegova suradnja izrazito bitna kao i njegova...

Paginacija