Bolest bubrega opći je naziv za heterogene poremećaje bubrega koji utječu na strukturu i funkciju bubrega, što je dominantan doprinos globalnom morbiditetu i mortalitetu. Iako se sve više identificira kao značajan problem javnog zdravlja u cijelom svijetu sa sve većom prevalencijom i lošim ishodima, klinička dijagnoza i terapijske intervencije nisu mnogo napredovale. Većina terapijskih metoda je ograničena na snižavanje krvnog tlaka, kontrolu glukoze u krvi i smanjenje proteinurije. Studijama se traže nove komponente patogeneze kako bi se otvorili novi putevi dijagnoze i liječenja bubrežnih bolesti. Disbioza crijevne mikrobiote je jedna od mogućih kockica koja nadopunjuje sliku patogeneze. Istraživanja su pokazala povezanost promjena crijevne mikrobiote i razvoja bubrežnog oštećenja uspostavljajući tako teoriju crijevno-bubrežne osi. U pacijenata s različitim bubrežnim bolestima uspoređivala se njihova crijevna mikrobiota sa zdravim pojedincima, a ograničenje takvog pristupa je raznolikost crijevne mikrobiote i njezin individualiziran sastav svakog pojedinca. Stoga je vrlo teško izvesti apsolutni zaključak o sastavu i karakterističnim promjenama crijevne mikrobiote. S druge strane crijevna mikrobiota otvara niz mogućnosti u pogledu terapije. Dosadašnja istraživanja su pokazala vrlo dobru učinkovitost, ali i sigurnost primjene različitih probiotika, prebiotika, ali i fekalne crijevne transplantacije u pojedinim bubrežnim bolestima. Navedene studije su dosad većim dijelom provedene na životinjskim uzorcima. Kako bi se terapija targetirana na promjenu crijevne mikrobiote mogla široko primjenjivati potrebna su dodatna istraživanja o mehanizmima utjecaja mikrobiote, učinkovitosti i sigurnosti u ljudi.