Cilj istraživanja: Cilj doktorskog rada bio je analizirani izražaj kalpaina 2, kalpaina 10 i stupnja apoptoze stanica srca (miocita i nemiocita) uključenih u mehanizme stanične smrti te ih usporediti između skupine preminulih osoba od iznenadne srčane smrti (engl. sudden cardiac death, SCD) s i bez šećerne bolesti uzrokovane ranom srčanom ishemijom (engl. early myocardial ischemia, EMI) i akutnim infarktom miokarda (engl. acute myocardial infarction, AMI) i kontrolne skupine. Također cilj je bio utvrditi postojanje povezanosti između ispitivanih parametara kao i izražaj kalpaina i apoptotičke aktivnosti stanica srca s obzirom na spol. Ispitanici i metode: Ispitanici su bili podijeljeni u tri skupine: u prvoj skupini je bio 101 ispitanik koji je preminuo od SCD-a uzrokovanog EMI i AMI-em kojem je tijekom sudskomedicinske obdukcije uzet uzorak tkiva iz zone ishemije/infarkta i suprotne stijenke miokarda lijeve klijetke. U drugoj skupini je bilo 54 ispitanika koji su preminuli od SCD-a uzrokovanog EMI i AMI-em, a bolovali su od šećerne bolesti tip II. U kontrolnoj skupini je bilo 50 ispitanika koji su preminuli od nagle moždane smrti uslijed prostrijelne rane glave i kojima je tijekom sudsko-medicinske obdukcije uzet uzorak tkiva iz prednje i stražnje stijenke miokarda lijeve klijetke. lzražaj kalpaina 2 i kalpaina 10 u stanicama srca analiziran je imunohistokemijskom metodom dok je stupanj apoptoze analiziran TUNEL-metodom. Rezultati: Kalpain 2 miocita pokazuje veći izražaj u zoni rane ishemije (te još veći u zoni infarkta) u odnosu na suprotnu stijenku i kontrolnu grupu (P<0.0001) dok je kalpain 10 miocita većeg izražaja u suprotnoj stijenci i kontrolnoj grupi (P<0.0001) uz negativnu korelaciju sa stupnjem apoptoze (P=0.002). Apoptotička aktivnost miocita pozitivno korelira s dobi ispitanika u području rane ishemije/infarkta i na suprotnoj stijenci miokarda (P=0.0004) te prati izražaj kalpaina 2 u miocita (P=0.048). Kalpain 2 pozitivni miociti iz područja rane ishemije/infarkta miokarda 106.72 puta povećavaju rizik nastanka apoptoze dok ga kalpain 10 pozitivni miociti smanjuju za 88%. Rizik događaja AMI u ispitanika s visokim stupnjem apoptotičke aktivnosti u miocitima veći je za 2.15 puta. Također endotelne, glatkomišićne stanice i leukociti pokazuju veći izražaj kalpaina 2 u zoni rane ishemije/infarkta u odnosu na suprotnu stijenku (P<0.0001; P=0.0078; P=0.0001) i kontrolnu grupu (P<0.0001; P=0.011; P<0.0001), dok je izražaj kalpaina 10 pokazivao obrnuti obrazac samo u endotelnim stanicama (P=0.0005). Miociti, endotelne i glatkomišićne stanice pokazuju manji izražaj kalpaina 2 u zoni infarkta skupine 2 u usporedbi sa zonom infarkta skupine 1. Miociti, endotelne stanice i leukociti pokazuju veći izražaj kalpaina 10 u zoni rane ishemije skupine 2 u odnosu na zonu rane ishemije skupine 1 (P=0.046; P=0.049; P=0.017). Jedino miociti u zoni infarkta skupine 2 pokazuju veći izražaj kalpaina 10 u odnosu na zonu infarkta skupine 1 (P=0.001). Zaključak: Utjecaj ishemije kao i njezine dužine se odražava na intenzitet aktivacije kalpaina 2 miocita što dovodi do povećanja apoptoze miocita te je isti mehanizam zamijećen i kod nekih nemiocita srca. Kalpain 10 u miocitima iz područja ishemije/infarkta miokarda djeluje „protektivno“ i štiti miocite od apoptoze. Medikamentozno regulirana šećerna bolest pokazuje drugačiju aktivaciju kalpaina te je generalno povezana s većom razinom kalpaina 10 u miocitima i nemiocitima. Ne postoje spolne razlike u izražaju kalpaina i apoptotičke aktivnosti miocita. Izražaj kalpaina 2 može služiti kao forenzični marker za SCD uzrokovanu EMI-em