U posljednjih dva do tri desetljeća zamijetio se znatan porast ljudi u svijetu koji su pogođeni alergijama. Naime u svijetu 30 - 40% osoba pati od nekog oblika alergije. Zašto je došlo do tog porasta ne može se još sa sigurnošću objasniti. Današnji znanstvenici pokušavaju tu pojavu objasniti higijenskom hipotezom. Alergene mogu predstavljati bezbroj tvari: određene namirnice, kućna prašina, biljke, ubodi insekata, dlake životinja, kozmetički preparati, lijekovi, metali, dentalno medicinski materijali, puno drugih materijala i stvari kojima smo okruženi u slobodno vrijeme ili u profesionalnom životu. Razlikuju se četiri oblika reakcija preosjetljivosti. Tip I ili rana preosjetljivost posredovana IgE protutijelima, tip II takozvana citotoksična reakcija koja je rezultat vezanja antigena na protutijelo te formiranja kompleksa antigen - protutijelo i aktivacije citotiksičnih t- limfocita. Tip III je posljedica vezivanja IgG i IgM protutijela na antigene i formiranje cirkulirajućih imunokompleksa, koji dovode do oštećenja tkiva i posljedna reakcija preosjetljivosti odnosno tip IV, reakcija posredovana T- limfocitima. Svaka od tih reakcija ima određene manifestacije na oralnoj sluznici, prema kojima ih možemo razlikovati i liječiti odgovarajućim lijekovima. Pri tome moramo posebice poznavati stanja koja su životno ugrožavajuća kao anafilaktički šok, SJS i TEN. U slučaju takvih reakcija organizma na postojeće antigene potreban je brzi početak liječenja i u budućnosti izbjegavanje sredstava tzv. triggera koji izazivaju alergijsku reakciju. Ostala stanja koja spadaju pod alergijske reakcije također zahtjevaju detekciju triggera i lokalno i sustavno liječenje do povlačenja simptoma.