Cilj: Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti utjecaj korištenja FreeStyle Libre sustava za kontinuirano mjerenje glukoze na pojedine parametre glukoregulacije osoba oboljelih od šećerne bolesti tip 1 u razdoblju od godine dana nakon početka korištenja sustava, a koje su prethodno samokontrolu provodile mjerenjem glukoze iz kapilarne krvi pomoću klasičnog glukometra i trakica. Ispitanici i postupci: U istraživanje su uključene odrasle osobe sa šećernom bolešću tipa 1 koje se kontroliraju u Dijabetološkoj ambulanti Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a koje koriste FreeStyle Libre sustav za kontinuirano mjerenje glukoze najmanje godinu dana te su bile uključene u sustav praćenja 1, 3, 6 i 12 mjeseci od početka korištenja uređaja. Ispitivane su sljedeće varijable – prosječna glukoza, HbA1c, vrijeme unutar ciljnog raspona (TIR), vrijeme iznad ciljnog raspona (TAR), vrijeme ispod ciljnog raspona (TBR), broj hipoglikemija, prosječni broj skeniranja dnevno, prosječni broj korištenih trakica dnevno. Rezultati: Ispitivani uzorak sastojao se od 127 ispitanika, prosječne dobi 29 godina, prosječnog trajanja dijabetesa 18 godina. Iako vrijednosti HbA1c pokazuju jasan trend redukcije, od vrijednosti na početku praćenja koja je iznosila 8,06% do vrijednosti nakon 12 mjeseci koja je iznosila 7,37%, navedeno nije doseglo razinu statističke značajnosti. Prosječni TIR 12 mjeseci nakon početka korištenja sustava iznosio je 64,37% što ukazuje na suboptimalnu glukoregulaciju. Unatoč zamijećenom trendu povećanja TIR-a kroz period praćenja nije dosegnuta razina statističke značajnosti. Vrijeme provedeno ispod ciljnog raspona bilo je statistički značajno reducirano, dok smanjenje ukupnog broja hipoglikemija nije doseglo razinu statističke značajnosti. Prosječni broj skeniranja u našem uzorku iznosi 13 dnevno i ostaje održan kroz čitav period praćenja što ukazuje na ustrajnost u provođenju samokontrole. Zaključak: Ovim istraživanjem pokazalo se kako kontinuirano mjerenje glukoze pomoću FreeStyle Libre sustava zaslužuje svoje mjesto u liječenju osoba oboljelih od šećerne bolesti tip 1. Rezultati bi zasigurno bili još uvjerljiviji da je uzorak ispitanika bio veći s potpunijim podacima kontrolnih praćenja.