Abstract | Cilj istraživanja: procijeniti kvalitetu propisivanja antimikrobnih lijekova u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj, koristeći setove indikatora kvalitete, uključujući stupanj
potrošnje pojedinih J01 skupina prema DDD/TSD metodologiji i stupanj adherencije s
postojećim nacionalnim i međunarodnim smjernicama u izboru terapije.
Ispitanici i metode: Analizirani su podaci o izvanbolničkoj potrošnji antimikrobnih lijekova
(ATK: J01) za 2013. i 2014.g. iz elektroničke baze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(3.512.053 recepata za 2013.g. i 3.536.652 recepata za 2014.g.) za svih 20 županijskih ureda
u Hrvatskoj
Rezultati: U analiziranom razdoblju, evidentirana je potrošnja antimikrobnih lijekova od
ukupno 22,82 DDD/TSD u 2013. i 23,18 DDD/TSD u 2014.g., više za žene u svim skupinama
J01, s najvećim indeksom za nitrofurantoin (Indeks Ž/M 3,85 u 2013.i 4,29 u 2014). Najveća
je potrošnja kombinacije penicilina s beta-laktamaza inhibitorom (8,32 DDD/TSD u 2013 i 8,64
u 2014). Omjer potrošnje široko spektralnih prema usko spektralnim antibioticima (B/N) iznosi
16,61. Omjer zimskog i ljetnog kvartala pokazuje 26,03% više potrošnje lijekova u zimskom
kvartalu, najveći za makrolide (prosjek 55,92%). Za liječenje akutnih respiratornih infekcija
liječnici su, sukladno smjernicama, propisali preporučeni lijek u 37,98% za grlobolju, 37,30%
za sinusitis, a 9,71% dvojnu terapiju za pneumoniju ili monoterapiju 18,48%. Za respiratorne
infekcije makrolid je propisan u 25,15% za grlobolju, 47,51% za sinusitis i 57,26% za
pneumoniju. Za liječenje akutnih urinarnih infekcija liječnici su, sukladno smjernicama,
propisali preporučeni lijek u 89,20% za pijelonefritis, u 47,30% za cistitis i za prostatitis u
76,20%, amoksicilin i sulfametoksazol propisani su rijetko.
Zaključak: Hrvatska je zemlja s visokom potrošnjom antibiotika i nepovoljnom strukturom
potrošnje, posebno visoke potrošnje penicilina s beta-laktamaza inhibitorom, cefalosporina i
azitromicina. Omjer široko i usko spektralnih antibiotika je visok, propisivanje antibiotika
pokazuje sezonsku varijaciju, najviše za makrolide. Većina liječnika u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti ne propisuje antibiotike sukladno smjernicama za liječenje akutnih infekcija
respiratornog trakta, dok većina liječnika propisuje antibiotike u skladu sa smjernicama za
liječenje akutnih infekcija urinarnog trakta. Dobiveni rezultati prekomjerne i nepravilne
upotrebe antibiotika u Hrvatskoj ukazuju na potrebu sustavnog pristupa i uvođenje
odgovarajućih intervencija. |
Abstract (english) | Objectives: To evaluate the quality of the consumption of antibacterials in primary health care
in Croatia, using a set of performance indicators, including the degree of consumption of
different J01 groups according to the DDD / TID methodology and the degree of adherence to
the existing national and international guidelines for the choice of therapy.
Patients and Methods: Data on outpatient consumption of antibacterial drugs (ATC: J01) for
2013. and 2014. years were obtained from the electronic database of the Croatian Health
Insurance Fund (3,512,053 prescriptions for 2013. and 3.536.652 prescriptions for 2014.), for
all 20 regional offices in Croatia.
Results: In the analyzed period, the consumption of antibacterial drugs has recorded a total of
22.82 DDD / TID in 2013. and 23.18 DDD / TID in 2014, more for women in all J01 groups,
with the highest index for nitrofurantoin. The most commonly used subgroups of antibacterials
were combinations of penicillins including beta-lactamase inhibitors (ATC group J01CR) (8.32
DDD/TID in 2013. and 8.64 in 2014.). The ratio of consumption of broad spectrum to narrow
spectrum antibiotics showed 16,61. Seasonal variation of the total antibacterial consumption
expressed as a percentage, 26.03% more drug consumption in the winter quarter, the highest
for macrolides (55.92% average). Physician's adherence rate to the antibiotic guidelines for the
treatment of respiratory tract infections was 37.98% for sore throat, 37.30% for sinusitis, and
for pneumonia 9.71% dual therapy and 18,48% monotherapy. The adherence rate to the
antibiotic guidelines for the treatment of acute urinary tract infections was 89.20% for
pyelonephritis, 47.30% for cystitis and 76,20% for prostatitis, amoxicillin, and
sulfamethoxazole were rarely prescribed.
Conclusion: The consumption of antibiotics in Croatia is still higher than in many European
countries, with overuse of co-amoxiclav, cephalosporins, and azithromycin. The broad and
narrow spectrum antibiotic ratio is high, prescribing antibiotics shows seasonal variation,
mostly for macrolides. Most primary health care practitioners do not prescribe antibiotics in
accordance with the guidelines for treating acute respiratory tract infections, while most doctors
prescribe antibiotics in accordance with guidelines for treating acute urinary tract infections.
These data showed excessive and inappropriate use of antibiotics in Croatia and the need for a
systematic approach with appropriate interventions. |