Analizirana su 332 bolesnika, slučajevi vjerojatne multiple skleroze (MS) prema R. S. Allisonu i J. H. D. Millaru, koji su od 1945.-1969. boravili na očnom i neurološkom odjelu jedne gradske bolnice. Spolni indeks bio je 1.3 ; dob bolesnika između 20. i 40. god. života, a 2/3 njih pokazivali su relapsno-remitirajući tijek bolesti. Vidni simptomi i znaci bili su početni u 25% bolesnika: najčešće jedno ili obostrani optički neuritis (8.7%) i dvoslike (5.7%). Izolirano oštećenje n. abducensa bilo je prisutno u 4.2% ispitanika. Četiri (1.2%) bolesnika pokazivala su sindrom vanjske oftalmoplegije. Kampimetrija bolesnika s optičkim neuritisom, njih 29, pokazivala je: u 17 masivne (para)centralne skotome, u 10 skotom združen s perifernim ispadom vidnog polja ; u jednog kvadrianopsiju, a u drugog homonimnu hemianopsiju. U daljnjem tijeku MS bio je dijagnosticiran nistagmus u 34%, lagana anizokorija u 15.6%, jednostrana amauroza u 7.2%, te Hornerov sindrom u 0, 6% bolesnika. Periflebitis retine nađen je u 2.5% bolesnika. Šest (1.8%) bolesnika imalo je grč konvergencije: četiri od njih pokazivala su fenomenologiju somatoformnog poremećaja. Samo 45 (13.5%) bolesnika, prvenstveno slučajevi progresivno-primarne MS, nije pokazivalo vidne simptome i znakove tijekom bolesti. Ispravna dijagnoza bila je postavljena po oftalmologu u 27 (8.1%) ispitanika.