| Abstract (croatian) | Kognitivno zdravlje omogućuje svakom pojedincu adekvatan uvid u svoje sposobnosti i dobru prilagodbu svojih kognitivnih, emocionalnih i bihevioralnih funkcija na različite životne događaje. Svaki pojedinac ne održava jednako dugo svoje kognitivno zdravlje jer ljudski mozak u pojedinaca stari različitom brzinom. Kod nekih se bilježi brzi kognitivni pad, dok drugi zadržavaju kognitivne funkcije duže od tipičnih za životnu dob. Još su evolucijski teoretičari predvidjeli da bi ženski mozak mogao biti mlađi u usporedbi s muškim, a recentna istraživanja sugeriraju da je tome tako zbog manjeg gubitka cerebralnog protoka krvi nakon puberteta, veće moždane glikolize tijekom mlađe odrasle dobi, manjeg gubitka ekspresije gena povezanih sa sintezom proteina tijekom starenja te značajno kasnijom vršnom točkom ekspresije moždanih gena. Čimbenici identificirani kao pogoršavajući rizik za starenje i kognitivno propadanje uključuju depresiju, dijabetes tipa 2, hipertenziju srednjih godina, pretilost u srednjim godinama, pušenje kod muškaraca, ali ne i žena, tjelesnu neaktivnost i niska obrazovna postignuća, smrt roditelja u ranoj dobi i kronične poremećaje spavanja u srednjim godinama. Zaštitni faktori koji se povezuje s mlađim izgledom mozga su: godine obrazovanja, tjelesna vježba, vježbanje meditacije, socijalna aktivnost, konzumiranje umjerenih količina alkohola, adekvatna prehrana (mediteranska, nordijska, DASH i MIND), tj. prehrane povezane s malim udjelom masti uz prisustvo korisnih mikronutrijenata kao što su vitamin B, željezo i mnogi polifenoli. U mnogim istraživanjima dokazano je kako je obrazovanje najveći nebiološki čimbenik zaštite kognitivnog propadanja u starijoj dobi. Pouzdan biomarker starenja još uvijek ne postoji, ali nedavno su razvijene multivarijatne metode za definiranje statističkih modela zdravog starenja mozga. Tako se kronološka dob zdravih osoba može predvidjeti korištenjem analize neuroimaging podataka s pomoću strojnog učenja. |
| Abstract (english) | Cognitive health enables each individual to have adequate insight into their abilities and a good adaptation of their cognitive, emotional and behavioral functions to various life events. Each individual does not maintain their cognitive health for the same length of time because the human brain ages at different rates in every individual. Some have a rapid cognitive decline, while others retain cognitive functions longer than is typical for their age. Even evolutionary theorists predicted that the female brain might be younger compared to male, and recent research suggests that this is due to lesser loss of cerebral blood flow after puberty, greater brain glycolysis during young adulthood, lesser loss of expression of genes related to protein synthesis during aging, and a significantly later peak of brain gene expression. Factors identified as exacerbating risk for aging and cognitive decline include depression, type-2 diabetes, midlife hypertension, midlife obesity, smoking in men but not women, physical inactivity and low educational attainment, early parental death, and chronic sleep disorders in middle age. Protective factors associated with a younger appearance of the brain are: years of education, physical exercise, practicing meditation, social activity, consumption of moderate amounts of alcohol, adequate diet (Mediterranean, Nordic, DASH and MIND), i.e. diet associated with a low proportion of fat and with the present beneficial micronutrients such as vitamin B, iron and many polyphenols. It has been proven in many studies that education is the greatest non-biological factor in the protection of cognitive decline in old age. A reliable biomarker of aging still does not exist, but recently multivariate methods have been developed to define statistical models of healthy brain aging. Thus, the chronological age of healthy individuals can be predicted using machine learning analysis of neuroimaging data. |
