Rod Francisella predstavlja skupinu gram negativnih bakterija od kojih je F. tularensis najvirulentnija i najpatogenija vrsta te uzrokuje tularemiju, bolest koja se s glodavaca vektorima člankonošcima može prenijeti na čovjeka. Klinička manifestacija je povezana s mjestom ulaska patogena, pa se sukladno tome mogu razviti ulceracije i upale limfnih čvorova na području očiju, kože, dišnog i probavnog sustava koje u najtežim slučajevima prelaze u sustavnu infekciju. Rod Acanthamoeba predstavlja skupinu ameba koje se zbog sposobnosti encistacije mogu pronaći u svim staništima, odnosno u vodi, zraku i tlu. Etiološki čimbenik koji najčešće uzrokuje granulomatozni amebni encefalitis i amebni keratitis jest Acanthamoeba spp. T4. Amebni encefalitis je karakteriziran halucinacijama, letargijom i epileptičkim napadima što su posljedice invazije središnjeg živčanog sustava. Simptomi amebnog keratitisa uključuju edeme konjunktive i kapaka uz jaku bol u očima zbog prodiranja amebe u epitel rožnice oka preko kontaminirane vode. Cilj ovog istraživanja je bio usporediti razmnožavanje bakterijskog soja Francisella novicida U112 i amebnog soja Acanthamoeba castellanii ATCC 30234 u nesterilnim uzorcima vode iz Lokvarskog jezera zajedno s bakterijama stalne mikroflore spomenutog vodenog ekosustava. Lokvarsko jezero je umjetno jezero nastalo izgradnjom brane u svrhu iskorištavanja energije vodotoka za potrebe hidroelektrane Vinodol. Nalazi se u blizini naselja Lokve u Gorskom kotru na 767 m nadmorske visine. U praktičnom je radu za kultivaciju F. novicida U112 korišten BCYE agar, dok je za uzgoj A. castellanii ATCC 30234 upotrijebljen PYG medij. Laboratorijski rad je uključivao i korištenje drugih hranjivih podloga ovisno o proučavanoj bakteriji stalne mikroflore jezera. Pri obradi uzoraka je korištena metoda membranske filtracije te metoda nasađivanja na hranjivu podlogu. Od tri pripremljena uzorka, u prvi je inokulirana F. novicida, u drugi A. castellanii te u treći F. novicida i A. castellanii. Praćena je promjena broja F. novicida, A. castellanii i bakterija stalne mikroflore jezera u sva tri uzorka kroz vremensko razdoblje od 10 dana. Grafičkom obradom rezultata je utvrđeno da F. novicida sprječava rast i razmnožavanje A. castellanii i bakterija stalne mikroflore jezera uzimajući im hranjive tvari. Također je potvrđeno da A. castellanii služi F. novicida i bakterijama stalne mikroflore jezera kao domaćin iz kojeg crpe hranjive komponente potrebne za preživljavanje.